Slide
Our Story

O nama

Povijest imena Goldfield

Pradjed John-Ivan Usorac svoj veći dio života proveo je u Americi u saveznoj državi Nevada, malom rudarskom mjestu Goldfield gdje je bio zaposlen kao kopač zlata. S obzirom da je živio obiteljskim životom u Americi, gdje i danas ima potomke, posao i odricanje je donijelo drugačiju sudbinu.

Nakon što je sudbina odredila i okrenula drugu stranicu života sve prisutna čežnja za domom u Dalmaciji nagnala je pradjeda na povratak u svoj rodni kraj. S obzirom na stečenu imovinu vratio se kao iznimno bogat čovjek. U rodnom selu upoznavši svoju buduću suprugu stvarali su nov život. Spletom loših okolnosti pradjed je bio opljačkan gdje mu je oteto zlato i dolari koje je sticao kroz mukotrpan rad, ipak je priseban znajući da može doći do takve situacije uspio sačuvati nešto novca i zlatni prsten reljefne obrade vinove loze i grožđa s natpisom Goldfield koji je i dan danas obiteljsko blago koje se prenosi s koljena na koljeno.

Njegov sin, koji je nasljedio isti prsten od oca, također je mukotrpnim radom po inozemstvu sticao bogatstvo kojim je izgradio temelje za bolji život svojoj obitelji unatoč tragediji iz prošlosti svoga oca te ostavio u nasljedstvo prsten i budućnost imena Goldfield znajući za posebno značenje tog imena i poštovanja prema ocu.

Proizvodnja grožđa i vina u našem obiteljskom gospodarstvu
Biodinamička vina
Tradicija proizvodnje vina

Možemo se pohvaliti i tradicijom proizvodnje grožđa i vina obitelji Usorac iz Spilica, malog seoskog imanja pored Ploča,koja je veoma duga i datira preko 40 godina.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) nosi naziv „Zlatno polje“ (Goldfield) koje ima iza sebe i daleku povijest satkanu od mukotrpnog rada, patriotizma i obiteljskog naslijeđa. Više o samom nazivu možete pronaći u naslovu „povijest imena Goldfield“.

Ljubav prema vinovoj lozi su isprva probudili djed i baka, njegujući ju dugi niz godina. Praktički cijeli svoj život su podredili podizanju nasada i obrađivanju iz godine u godinu što je pridonijelo sve kvalitetnijem plodu, grožđu.

S obzirom na dugi niz godina konvencionalnog načina obrađivanja loze, nakon djedove smrti unuci zajedno sa sinom nasljednikom željeli su podići uzgoj vinove loze na veći nivo te podici svijesti o kvalitetnijem i zdravijem načinu proizvodnje vina.

Svijest o ekološkom načinu uzgoja potaknut je prvenstveno iz primjera „trovanja“ vrijedne zemlje svim pesticidima u okolnim nasadima koja nam daje hranu i život a mi ju uništavamo, svjesno.
Biodinamika je zasnovana na principu hrani zemlju i zemlja će te hraniti, daj život zemlji i ona će život dati. Isključivo prirodni pripravci se koriste za uzgoj vinove loze, a sa zdravim vinom okrepljujemo naše tijelo i dušu.

Ako ste se pitali zašto vinogradari stalno pričaju da taj posao mora da se voli, to je upravo zbog ove rečenice:
“Za razliku od drugih kultura, vinograd traži da se 200 dana u godini bude u njemu, bez obzira da li si radio ili si išao da ga obiđeš, uvijek moraš biti prisutan. “

Sve popularnije, da tako kažemo, kušanje destinacije kroz kušanje njenih vina – u čaši vina kao da su otopljene sunčane padine vinograda, topli tonovi zemlje, rijeke i polja, livade i mora neke zemlje. Okusimo vino i poželimo se naći u vinogradima otkud potječe – tako vinski turist započinje svoje eno putovanje.
Nazivat ćemo ga još i vino-turizam ili eno turizam, a osim posjeta vinarijama i vinogradima i kušanja vina, može nuditi i sudjelovanje u berbi grožđa i proizvodnji vina, općenito, upoznavanje vinarske tradicije destinacije.

Kao temelj gastro ponude destinacije, vino, odnosno sorte vina, imaju snažna geografska obilježja pri čemu vino svoju aromu duguje lokaciji. Zato je vino, više od ostatka gastronomske ponude, dio identiteta destinacije u prirodnom i kulturnom smislu.

Da nema vina, kažu “puno bi pjesama bilo neispjevanih, djela nenapisanih, snova nedosanjanih, a i ljubavi bi puno otišlo u nepovrat”.